Brodolom svetog Pavla

Moja treća i posljednja točka tiče se ovih riječi Luke: 'nisu prepoznali zemlju'.

To mi je čudno. Mislim da je barem jedna osoba od dvjesto sedamdeset šest na brodu trebala prepoznati Maltu jer je to luka koju spominju stari autori.

drevne pomorske trgovačke mreže & intermodalna čvorišta

Oko 62. godine nove ere sveti Pavao je bio na putu iz Jeruzalema za Rim kada je egipatski žitni brod Aleksandrija na kojem su on i sveti Luka bili putnici naišao na jak vjetar i oluju u blizini južne obale Krete.

Oblaci su bili toliko teški da brod nije mogao ploviti ni po 'suncu ni po zvijezdama' i bio je izgubljen na moru dva tjedna dok se konačno nije približio otoku i nasukao se 'na mjestu između dva mora'.

Brod je 'uništena snagom valova' i cijeli brod od dvjesto sedamdeset i šest ljudi sigurno je stigao do obale. Ovdje su saznali da se otok zove Μελίτη’ ili, na engleskom, Melita.

Ova se priča nalazi u Novom zavjetu, u Djelima apostolskim, 27. poglavlje. Sveti Luka, koji ju je napisao, bio je na glasu kao pedantan u detaljima, a njegova se priča često smatra najtočniji izvještaj o drevnom brodolomu ikada zabilježen.

Ali gdje je bila Melita?

Bilo je do četiri antička kandidata za ovaj kontroverzni otok, ali danas je argument razriješen u korist dva, Malte i Mljeta, u blizini Dubrovnika u Hrvatskoj.

U šesnaestom stoljeću moćni vitezovi svetog Ivana preselili su se s Rodosa na Maltu i proglasili Maltu Melitom svetog Pavla. U to je vrijeme imati slavnog sveca na brodu bilo golemo, a i danas sve Biblije pišu da je Pavao doživio brodolom na Malti.

Bitipošten, Dubrovnik je također bio moćan, pa bi svetac dobro izgledao i u njihovoj oružarnici.

Ostavljajući na trenutak to rivalstvo po strani, želio bih se osvrnuti na tri stvari koje me zabrinjavaju u Djelima 27. Prvo, zašto je Luka napisao ovo: 'Kako nam vjetar nije dao da idemo dalje, otplovili smo na jednu stranu Krete'?

Što je mislio pod 'ići dalje'?

Pogledajmo standardnu ​​kartu Pavlovog putovanja na kojem je doživio brodolom na Malti:

Luka bilježi njihovu rutu: Sidon, luke duž azijske obale, zaštićena strana Cipra i more kod Cilicije i Pamfilije (moderna Turska). Ovdje, u Miri, on i Pavao su prešli s broda na brod koji je prevozio pšenicu iz Aleksandrije koji je bio na putu za Rim.

Luka zatim bilježi kako ovaj brod plovi morem uz obalu Knida. Upravo na tom mjestu on piše "vjetar nam nije dao da idemo dalje", pa su plovili južno pored rta Salmone na istočnom kraju Krete i nastavili duž njene južne obale, gdje je oluja udarila.

Ova je ruta važna jer iz avantura drugog broda za žito, Isis , učimo kako je često izgledala tipična ruta rimskog broda. Otprilike 150. godine nove ere Isis , prevozeći dvostruko više ljudi od Pavlovog broda, također je napustio Egipat kako bi prevezao svoj tovar pšenice u Rim.

Isplovili su s aumjeren vjetar iz [Aleksandrije] i vidio Akamas (zapadni rt Cipra) sedmog dana. Tada se podigao zapadni vjetar i odnijeli su ih na istok do Sidona.

Nakon toga su došli zbog jake oluje, i deseti dan ih je donio kroz tjesnace do Chelidon Islands (između Cipra i kopnene Turske); i tamo su zamalo pali na dno... [Nakon toga su otišli] na otvoreno more sa svoje lijeve strane [tada] su plovili dalje kroz Egej, noseći se protiv Etezijanskih vjetrova, sve dok nisu došli da se usidre u Pireju (luka Atena) [na] sedamdeseti dan putovanja.

Da su [oni] zauzeli Kretu sa svoje desne strane, [izbjegli bi] rt Maleas (južna Grčka), i bili bi u Rimu u to vrijeme.

Lucijanova djela, sv. IV: Brod: Ili želje (sacred-texts.com)

Dakle, drugim riječima, kako bi iskoristio prevladavajuće vjetrove, Isis je htio učiniti ovo:

Ali zbog lošeg vremena, bio je prisiljen učiniti ovo:

Pitam se zašto je brod iz Aleksandrija na koju se Pavao ukrcao u Myri bila je tako daleko od rute kojom je Isis želio ići – ruta koja se činila prihvatljivom za egipatski brod za žito na putu za Rim.

Standardna karta putovanja svetog Pavla u Rim zapravo nije točna, jer su to bila dva broda, a ne jedan.

Tijeknjegov drugi brod koji je doživio havariju možda je izgledao ovako:

Druga je mogućnost da je bilo prekasno u godini za sigurno plovidbu, pa je Paulov brod odlučio zagrliti obalu , i zato nam 'vjetar nije dao da idemo dalje', jer su zapravo namjeravali ploviti na zapad blizu egejskih otoka, a ne nikako na jug u otvoreno more.

Karta bi tada mogla izgledati ovako:

Čini se kao dugo i opasno putovanje samo da bi se pšenica dopremila u Rim, ali, drugim riječima Sredozemno more je prepuno brodoloma.

Rimski brodovi za žito nisu imali vesla koja su vukli jadni, nedovoljno uhranjeni robovi.

Rimski brodovi i jedrenje – latinski – YouTube

Imali su jedro i kormilo i, dok je velik broj njih ljeti sigurno plovio na sjever do Cipra, zatim zapadno do Rima, u jesen su bili u velikoj mjeri prepušteni na milost i nemilost opasnim sjeveroistočnim vjetrovima.

Brod Luke i Pavla 'je plovio sporo nekoliko dana i s poteškoćama stigao do obale (moderne Turske)...Mnogo vremena je izgubljeno i plovidba je sada bila opasna jer je čak i post prošao.' Ovaj je post bio židovski Dan pomirenja i padao je kasno u rujnu.

Želio bih znati je li pisanjem 'vjetar nam nije dopuštao da idemo dalje' Luke implicirao da nisu planirali ići rutom kojom je Isis u početkuhtio uzeti, što je zadržalo prvo Cipar s vaše desne strane, a zatim Kretu. Ako jesu, jesu li planirali oduprijeti se opasnom rtu Malea i nastaviti duž obale sve dok ne stignu do Otrantskog tjesnaca, a zatim konačno prijeći u Italiju?

Tri mjeseca nakon brodoloma na Meliti, Pavao i Luka su prevezeni u Rim na još jednom aleksandrijskom brodu za žito, Castor and Pollux . Ovo je moje drugo pitanje. Kako je dospio tamo?

Kad stignete do Otrantskog tjesnaca između Italije i Albanije, struja ide uz istočnu obalu Jadrana, a prvi veliki otok koji udarite je još jedna drevna Melita, danas zvana Mljet, u blizini Dubrovnika. Zapamtite da, bez vesala, ako ste jedrili u jesen i ako vas uhvati loše vrijeme, mogli biste se naći zarobljeni vjetrovima i strujama kao što nam Luka kaže da je Pavao bio.

Dakle, je li ruta Castora i Polluxa mogla izgledati ovako?

Caster i Pollux zimovali kod Melite, gdje god je Melita bila. Znamo da brodovi nisu plovili zimi, pa da su Caster i Pollux učinili ono što je Isis bio prisiljen učiniti – što je možda planirao učiniti brod svetog Pavla – to je, napustiti planiranu rutu?

Je li zagrlio obalu, upao u nevolju i odlutao sa strujom? Mljet je malo udaljeniji od Krete nego Malta, ali ne puno,