Trgovci u srednjem vijeku

Trgovci u srednjem vijeku
David Meyer

Pitate li se kako je izgledao život trgovaca u srednjem vijeku? Pod feudalnom državom srednjeg vijeka, bilo je nekoliko drugih položaja osim zemljoradnika, sveštenika ili viteza. Ali kakva je bila uloga trgovca u to vrijeme?

Budući da su trgovci zarađivali prodajući stvari drugim ljudima, nisu bili viđeni kao cijenjeni članovi društva. Kao takvi, trgovci su često bili zanemareni kao nesveti ljudi i ljudi željni novca. To se promijenilo kako su križarski ratovi učinili trgovinu i trgovce bitnim za društvo.

Ako se pitate kakvu su ulogu imali trgovci u srednjem vijeku, došli ste na pravo mjesto. Govorit ćemo o ulozi trgovaca u srednjem vijeku, o tome kako su trgovci viđeni i kakav je bio život trgovca u srednjem vijeku.

Sadržaj

    Koja je bila uloga trgovca u srednjem vijeku?

    Trgovci postoje vekovima. Oni su igrali važnu ulogu u razvoju mnogih drevnih kultura i pomogli različitim kulturama da uče jedna od druge. U srednjem vijeku trgovci su prevozili robu u i iz Evrope. Iako se njihova društvena uloga nije smatrala tako visoko kao druge, oni su igrali integralnu ulogu u razvoju Evrope i ostatka svijeta.

    Trgovci su igrali sve važniju ulogu u Evropi tokom krstaških ratova. Krstaški ratovi su bili grupa hrišćanskih ratnika koji su se borili širom sveta[4]. Vitezovi krstaši su se borili protiv ljudi iz drugih religija, a mnoge njihove bitke bile su usmjerene protiv Bizantijskog carstva.

    Dok je ostatak Evrope osnovao svoje bogatstvo na osnovu količine zemlje koju posjeduju, trgovci su imali gotovinu, koja je postajala sve potrebnija kako su krstaški ratovi napredovali. Kao rezultat toga, uloga trgovaca se donekle razvila od omraženih „korisnika“ do cijenjenih članova društva koji su imali svoj rang i klasu.

    Trgovci su trgovali raznim supstancama. U stvari, trgovali su svime što su mogli pronaći za šta su mislili da ima neku vrijednost za drugu zemlju ili kod kuće. Na svojim putovanjima trgovci su skupljali i artefakte za sebe.

    Zbog toga su trgovci postali poznati po svojoj ulozi u doba francuske renesanse, jer su često imali opsežne zbirke umjetnina sa svojih putovanja [2]. Trgovci su bili odgovorni za donošenje robe i hrane iz drugih zemalja i njihovu prodaju u lukama i na pijacama.

    Trgovci sami nisu pravili nikakve proizvode. Umjesto toga, oni su bili posrednik između proizvođača i potrošača. Iako su trgovci u početku trgovali samo robom neophodnom za preživljavanje, kasnije su počeli da trguju vrednijim i profitabilnijim artiklima.

    Začini, svila i čaj bili su među vodećim robama kojima se trgovalo u kasnijim godinama srednjeg vijeka. Ovi proizvodi su se prodavali plemićima po visokim cijenama, činećitrgovcima više novca i dajući plemićima još veći osjećaj statusa.

    Vidi_takođe: Top 17 simbola milosti i njihova značenja

    Iako su trgovci igrali ključnu ulogu u srednjem vijeku i razvoju Evrope, nisu uvijek bili dobrodošli u društvu. Dakle, kako su ljudi gledali na trgovce u srednjem vijeku?

    Kako su ljudi gledali na trgovce u srednjem vijeku?

    Trgovci su imali neku vrstu loše reputacije tokom srednjeg vijeka. To je prvenstveno zahvaljujući feudalnom sistemu koji je postojao u to vrijeme [3]. Prema feudalnom sistemu, vaš značaj i društveni status zavisili su od toga koliko zemlje posedujete. Većina zanimanja pripadala je seljacima koji su bili farmeri ili pekari, ili kvalifikovani radnici.

    Zemljoposjednici su bili plemići, vitezovi i kraljevi. Najveću vlast u zemlji imali su kraljevski i sveštenstvo, a zatim vitezovi i plemići. Seljaci su radili na farmama i plaćali porez zemljoposednicima za zaštitu i prenoćište.

    Vidi_takođe: Simbolizam jagode (11 najboljih značenja)

    Budući da se trgovci nisu uklapali u tadašnji feudalni sistem, dobili su mnogo lošeg publiciteta od crkve. Crkva je smatrala da trgovci nemaju časti jer je njihova trgovina bila profitabilna. Oni također nisu posjedovali zemljište, što ih je činilo još nepopularnijim [4].

    Crkva je trgovce nazvala "korisnicima" jer nisu proizvodili vlastite proizvode. Kršćanima nije bilo dozvoljeno da postanu trgovci, tako da je ovo zanimanje uglavnom pripadalo jevrejskom narodu.

    Trgovcinisu smatrani dijelom društva jer nisu posjedovali imovinu i nisu doprinijeli razvoju zemlje. Trgovci su također smatrani sebičnimi i gladnima novca jer nisu proizvodili ništa, već su prodavali proizvode koje su drugi proizvodili za profit.

    Naravno, neki trgovci su proizvode sa svojih farmi prodavali na pijacama. Na njih se gledalo drugačije nego na međunarodne trgovce ili trgovce koji su samo prodavali proizvode bez rada za njih.

    Kao rezultat lošeg imena trgovaca, strani trgovci su bili strogo regulirani na pijacama [1]. Često su morali čekati nekoliko sati prije nego što dobiju pristup tržnicama kako bi lokalnim trgovcima i vlasnicima trgovina dali prednost u prodaji svoje robe. Strani trgovci su takođe morali da plaćaju porez na robu koju su unosili u zemlju ili grad.

    Kao što vidite, nije sasvim tačno da mještani i plemići nisu mogli ništa dobiti od ovih stranih trgovaca, jer su zarađivali porezima. Ipak, trgovci su se često smatrali nižom klasom, a plemići, vitezovi i sveštenici izbjegavali su interakciju s njima osim ako nije bilo potrebno.

    Uprkos njihovoj lošoj reputaciji, međutim, trgovačka industrija i sektor vanjske trgovine nastavili su rasti u cijeloj Europi, što znači da isti ljudi koji su gledali na trgovce s visine nisu imali problema s kupovinom luksuznih predmeta koje su prodavali.

    Trgovci su često morali zabavljati i impresionirati plemiće da bi stekli njihovu naklonost i poštovanje [1]. Podrška plemića dala je trgovcima veću sigurnost i status u zajednici.

    Trgovci su također počeli prevoziti lijekove iz različitih zemalja, što je Evropljanima pomoglo da pristupe novim lijekovima za bolesti koje ranije nisu mogli izliječiti. S obzirom na to koliko je uloga trgovca bila vitalna u srednjem vijeku, možete se zapitati koliko je siguran njihov posao.

    Jesu li trgovci bili sigurni u srednjem vijeku?

    S obzirom na lošu reputaciju trgovaca, pri ulasku u novu zemlju ili pokrajinu nisu dobili nikakvu pomoć ili zaštitu od plemića. To je, u kombinaciji s činjenicom da su trgovci bili poznati po tome što su putovali sa skupim zalihama i obično imali novac na sebi, značilo da biti trgovac u srednjem vijeku nije bio siguran posao.

    S kojim su se opasnostima suočavali trgovci u srednjem vijeku?

    U srednjem vijeku postojala su dva načina prijevoza: kopneni ili morski. Naravno, većina stranih trgovaca često je putovala morem kada je kupovala robu i donosila je kući. Putovanje morem bilo je jeftinije i često sigurnije od putovanja kopnom.

    Međutim, trgovci koji su putovali morem morali su se suočiti s piratima i lošim vremenom koje bi moglo odgoditi njihovo putovanje ili uzrokovati da izgube svoje proizvode ako brod potone [4]. Osim toga, trgovci koji su putovali morem također su odlazili mjesecima u avremena, koje nije slutilo dobro porodici koja je ostala iza sebe.

    Slično, trgovci koji su putovali kopnom imali su svoje probleme s kojima su se suočavali. Razbojnici i lopovi su često napadali trgovce zbog njihovih kovanica i proizvoda. Osim toga, putevi između gradova često su bili u lošem stanju i opasni, a putovanje cestom u srednjem vijeku nije bilo tako brzo kao sada.

    Dakle, bez obzira na to kako su trgovci odlučili putovati, nikada nisu bili zaista sigurni. Trgovci su također bili osjetljivi na bolesti i bolesti koje su se širile između gradova u koje su putovali i iz kojih su putovali. Na primjer, bubonska kuga koja je zahvatila Evropu tokom srednjeg vijeka pogodila bi i trgovce.

    Koji je bio najsigurniji način putovanja u srednjem vijeku?

    Bez opcije sigurnog transporta, možete se zapitati koji je način transporta najsigurniji za trgovce. Pa, može vas iznenaditi da je putovanje morem često bilo najsigurniji način transporta robe u srednjem vijeku [4].

    Putovanje brodom značilo je da svoju imovinu možete čuvati na sigurnom i na jednom mjestu. Dok su pirati lutali okeanima, nije ih bilo toliko kao razbojnika s kojima ste se suočili na kopnu. Okean nije bio toliko opasan kao neki putevi koje bi trgovci koristili između gradova.

    Trgovci su često putovali manjim čamcima duž evropskih kanala, koji nisu bili ni približno tako opasni i nepredvidivi kao otvoreni ocean [4]. Štaviše,trgovci su izbjegavali prelazak preko privatnih posjeda pohlepnih zemljoposjednika kada su putovali morem.

    Tako su, uglavnom, trgovci putovali morem kad god su mogli. Opet, ova vrsta transporta nije bila ni približno sigurna kao danas. Ali putovanje brodom bilo je jeftinije i sigurnije od putovanja kopnom u srednjem vijeku.

    Koja je bila najveća trgovačka industrija u srednjem vijeku?

    Trgovci iz Holandije i sa Bliskog istoka trguju

    Thomas Wyck, javno vlasništvo, preko Wikimedia Commons

    Spomenuo sam neke predmete kojima su trgovali i prevozili ih trgovci u srednjem vijeku. Ipak, nekoliko artikala je bilo traženije od drugih. Predmeti koje su međunarodni trgovci najčešće kupovali i prodavali tokom srednjeg vijeka bili su:

    • Porobljeni ljudi
    • Parfemi
    • Svila i drugi tekstil
    • Konji
    • Začini
    • Zlato i drugi dragulji
    • Kožni predmeti
    • Životinjske kože
    • Sol

    Ovi proizvodi su se uobičajeno prevozili i trgovali u 9. stoljeću [4]. Kao što vidite, dok su neke od ovih predmeta, poput konja i soli, mogli koristiti mnogi ljudi, luksuzne predmete su vjerovatno uglavnom kupovali i koristili ljudi višeg statusa. To implicira da su trgovci prvenstveno brinuli o bogatima.

    Trgovačka industrija nastavila se kroz srednji vijek i nakon renesanse. Stoga je trgovački sektor vjerovatno jedan odnajstarije profesije za koje se zna da i danas postoje. Trgovci su prvenstveno bili odgovorni za premošćivanje jaza između Evrope i drugih zemalja, poput Afrike i Azije.

    Kao rezultat toga, ove kulture su se počele spajati i učiti jedna od druge. Uloga trgovca je neosporna kada se govori o tome kako su ljudi živjeli i učili u srednjem vijeku i kako je u Evropu došlo uvođenje egzotičnih luksuznih predmeta.

    Zaključak

    Život trgovca nije bio glamurozan u srednjem vijeku. Trgovce je crkva smatrala “korisnicima” i nemoralnima, a često su se suočavali s velikom opasnošću prilikom putovanja u nove zemlje i gradove.

    Ipak, trgovci su igrali važnu ulogu u društvu u srednjem vijeku i šire. Mnoga roba koju su prevozili bila je neophodna kako za evropsku elitu, tako i za seljake.

    Reference

    1. //prezi.com/wzfkbahivcq1/a-medieval- merchants-daily-life/
    2. //study.com/academy/lesson/merchant-class-in-the-renaissance-definition-lesson-quiz.html
    3. //www.brown .edu/Departments/Italian_Studies/dweb/society/structure/merchant_cult.php
    4. //www.worldhistory.org/article/1301/trade-in-medieval-europe
    5. //dictionary .cambridge.org/dictionary/english/usurer

    Slika zaglavlja ljubaznošću: Izdavač New York Ward, Lock, Public domain, preko Wikimedia Commons




    David Meyer
    David Meyer
    Jeremy Cruz, strastveni istoričar i pedagog, kreativni je um iza zadivljujućeg bloga za ljubitelje istorije, nastavnike i njihove učenike. Uz duboko ukorijenjenu ljubav prema prošlosti i nepokolebljivu predanost širenju istorijskog znanja, Jeremy se etablirao kao pouzdan izvor informacija i inspiracije.Džeremijevo putovanje u svet istorije započelo je tokom njegovog detinjstva, dok je entuzijastično gutao svaku knjigu istorije do koje je mogao doći. Fasciniran pričama o drevnim civilizacijama, ključnim trenucima u vremenu i pojedincima koji su oblikovali naš svijet, od ranog djetinjstva znao je da ovu strast želi podijeliti s drugima.Nakon što je završio svoje formalno obrazovanje iz istorije, Džeremi je započeo nastavničku karijeru koja je trajala više od jedne decenije. Njegova posvećenost podsticanju ljubavi prema istoriji među svojim studentima bila je nepokolebljiva i on je neprestano tražio inovativne načine da angažuje i očara mlade umove. Prepoznajući potencijal tehnologije kao moćnog obrazovnog alata, usmjerio je pažnju na digitalno područje, kreirajući svoj utjecajni historijski blog.Jeremyjev blog je svedočanstvo njegove posvećenosti da istoriju učini dostupnom i zanimljivom za sve. Svojim elokventnim pisanjem, pedantnim istraživanjem i živopisnim pripovedanjem, on udahnjuje život događajima iz prošlosti, omogućavajući čitaocima da se osećaju kao da svedoče kako se istorija odvija prenjihove oči. Bilo da se radi o rijetko poznatoj anegdoti, dubinskoj analizi značajnog historijskog događaja ili istraživanju života utjecajnih ličnosti, njegove zadivljujuće priče stekle su predane sljedbenike.Osim svog bloga, Jeremy je također aktivno uključen u različite napore za očuvanje historije, blisko surađujući s muzejima i lokalnim povijesnim društvima kako bi osigurao da priče naše prošlosti budu zaštićene za buduće generacije. Poznat po svojim dinamičnim govorničkim angažmanima i radionicama za kolege edukatore, on neprestano nastoji da inspiriše druge da dublje uđu u bogatu tapiseriju istorije.Blog Jeremyja Cruza služi kao svedočanstvo njegove nepokolebljive posvećenosti da istoriju učini dostupnom, zanimljivom i relevantnom u današnjem svetu koji se brzo razvija. Svojom nevjerovatnom sposobnošću da čitaoce prenese u srce istorijskih trenutaka, on nastavlja da neguje ljubav prema prošlosti među entuzijastima istorije, nastavnicima i njihovim željnim učenicima.